Miodrag Popović
Digitalna obrada slike se kao posebna disciplina pojavila sredinom šezdesetih godina dvadesetog veka, u nastojanju da se unapredi istraživanje svemira. S obzirom na ozbiljna ograničenja u mogućnostima tadašnje elektronike i računara, takva obrada je obuhvatala samo neke osnovne operacije nad slikom, ali je ipak omogućila značajnu popravku kvaliteta slika dobijenih sa svemirskih sondi i veštačkih satelita. U kasnijem razvoju digilalne obrade slike mogu se uočiti tri faze. Prva faza obuhvata razvoj digitalne obrade slike od sredine šezdesetih godina do sredine osamdesetih godina dvadesetog veka. Ovu fazu karakterišu, pre svega, primene u vojsci i istraživanju svemira. Oprema za obradu slike je bila glomazna i vrlo skupa, pa je bila koncenirisana u malom broju istraživačkih centara u razvijenim zemljama koji su imali mogućnosti da sarađuju sa vojskom i agencijama za istraživanje svemira. Krajem ovog perioda, 1977. godine, su publikovane i dve značajne knjige pod istim naslovom Digital image processing (Pran, Gonulez & Wintz), koje su predstavljale rezime dotadašnjih rezultata, ali i osnovu i podsticaj za nova istraživanja.
Sa naglim razvojem mikroelektronike i pojavom mikroprocesorskih komponenata došlo je do naglog pada cene računarske opreme i porasta njenih mogućnosti. Oprema za digilalnu obradu slike postaje periferija personalnih računara. koji su se u međuvremenu pojavili. Toje omogućilo da se digitalna obrada slike koristi i u raznim komercijalnim primenama, kao što su na primer, industrijska kontrola, robotika, televizija, telekomunikacije i dr. S obzirom na cenu opreme od nekoliko desetina hiljada dolara, digitalna obrada slike postaje pristupačna širem krugu istraživača. Ova faza je trajala od sredine osamdesetih do kraja devedesetih godina dvadesetog veka.
Treća faza digitalne obrade slike je započela sa pojavom prvih digitalnih fotoaparata. Nju karakterišu veoma raznovrsne primene, koje su često pristupačne običnom korisniku bez mnogo iskustva u obradi slike. S obzirom na dalje povećanje moći personalnih računara, digitalna obrada slike postaje ostvariva bez posebnog hardvera, čak i u kućnim uslovima. Pojavilo se mnogo specijalizovanih programa za obradu slike, koji imaju pristupačnu cenu, a često su i besplatni. U istraživačke svrhe najviše se koristi MATLAB sa svojim Image Processing T 001 box-om. Intenzivno se radi na obradi video signala, digitalnoj televiziji, prenosu slike preko Interneta, pojavljuju se multimedijalni sistemi, itd. Ova faza traje i danas, i ne vidi se kraj mogućim primenama.
Prva istraživanja u oblasti digitalne obrade slike na Elektrolehničkom fakultetu u Beogradu počela su početkom osamdesetih godina i bila su uglavnom vezana za primene u televiziji. Kasnije, sa nabavkom odgovarajuće opreme, istraživanja se intenziviraju i prošimju. Digitalna obrada slike je kao poseban predmet uvedena na postdiplomske studije sredinom osamdesetih godina, a kao izborni predmet na redovnim studijama početkom devedesetih godina. Autor ove knjige je imao priliku da učestvuje u razvoju digitalne obrade slike na Elektrotehničkom fakultetu od samog početka, kao i da formira nove predmete i predaje ovu materiju na redovnim i postdiplomskim studijama već dvadeset godina. Ova knjiga je proistekla iz autorovog dugogodišnjeg pedagoškog rada u ovoj oblasti.
S obzirom na raznolikost primena digitalne obrade slike, teško je u jednoj knjizi ograničenog obima obuhvatiti sve ono što digitalna obrada slike danas predstavlja. Stoga materijal prezentiran u ovoj knjizi predstavlja autorov izbor tema iz oblasti digitalne obrade slike. Prvih pet poglavlja knjige predstavljaju izlaganje neophodnih osnova obrade dvodimenzionalnih signala, osobina čula vida, formiranja televizijske i digitalne slike i transformacija digitalne slike. Ova materija predstavlja neophodnu pripremu za izlaganja koja slede i može se prilikom čitanja ili predavanja preskočiti ukoliko čitalac već ima neophodna predznanja. Posle toga je u naredna četiri poglavlja izložena materija iz klasične digitalne obrade slike i digitalne obrade video signala. Predstavljene su oblasti poboljšanja kvaliteta sive slike, postupci otklanjanja degradacija iz slike, kompresija slike sa i bez gubitaka, kompresija video signala, itd. U narednih pet poglavlja su predslavljene oblasti iz: analize slike: izdvajanje ivica, segmentacija, opis teksture, binarne operacije i opis slike. Poslednje poglavlje je posvećeno obradi slike u boji, što je još uvek retkost u svetskoj literaturi iz ove oblasti.
Knjiga je prvenstveno namenjena studentima redovnih i postdiplomskih studija na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, koji kroz razne predmete u manjoj ili većoj meri proučavaju digitalnu obradu slike. S obzirom na nedostatak literature iz oblasti obrade slike na srpskom jeziku, autor se nada da će knjiga korisno poslužiti kao udžbenik i studentima drugih univerziteta u zemlji i okruženju, a inženjerima i drugim stručnjacima koji se u svom radu sreću sa digitalnom obradom slike kao dopunska literalura.
Cena:
1.650 rsd